Zmije Balkana

• Veličina: 50–70 cm, rijetko do 95 cm
• Stanište: sunčane kamenite padine, suhozidi, vinogradi i krš — široko rasprostranjen u BiH, posebno u Hercegovini
• Prepoznavanje: mali "rog" od rožnate ljuske na vrhu njuške, izražena cik-cak šara duž leđa, uspravna (mačja) zjenica
• Ponašanje: aktivan danju i u sumrak, izbjegava ljude, ali se brzo brani ako se iznenadi ili zgazi

Najotrovnija zmija u Evropi. Ugriz je hitan medicinski slučaj — mirovanje, imobilizacija uda i odmah ljekarska pomoć. Nikad ne rezati ranu niti sisati otrov.

• Veličina: 50–65 cm
• Stanište: hladnija, šumovita i planinska područja Balkana; u BiH rjeđa, uglavnom na većim nadmorskim visinama
• Prepoznavanje: tamna cik-cak linija na sivo-smeđoj do bakrenocrvenoj pozadini (otud ime "riđa"), rijetko potpuno crni primjerci
• Ponašanje: mirna, grize samo kad je ugrožena, aktivna po danu

Otrov je slabiji od poskokovog i ugriz rijetko ugrožava zdravu odraslu osobu, ali svakako zahtijeva ljekarski pregled.

• Veličina: do 120–150 cm, ženke veće od mužjaka
• Stanište: pored rijeka, jezera, bara i vlažnih livada širom Balkana
• Prepoznavanje: žuto-bijela ili narandžasta "ogrlica" odmah iza glave, sivo-maslinasto tijelo
• Ponašanje: hrani se žabama i ribom; kad je uznemirena zna glumiti mrtvu ili ispustiti neugodan miris

Potpuno bezopasna i ne grize ljude — jedna od najčešćih zmija na Balkanu.

• Veličina: 70–100 cm
• Stanište: čvrsto vezana za vodu — rijeke i jezera širom BiH (npr. Neretva, Una); odličan plivač i ronilac
• Prepoznavanje: šara nalik šahovskoj tabli, sivo-maslinasta boja
• Ponašanje: hrani se gotovo isključivo ribom; kad se osjeti ugroženo spljošti glavu i sikće kao otrovnica

Unatoč zastrašujućem nastupu, potpuno je bezopasna — samo glumi opasnu zmiju.

• Veličina: 1,5–2 m — jedna od najdužih zmija u Evropi
• Stanište: šume, kamenjari, stari zidovi i tavani u brdovitim dijelovima BiH i Balkana
• Prepoznavanje: vitko tijelo jednolične maslinasto-smeđe do bronzane boje, glatke sjajne ljuske
• Ponašanje: odličan penjač, često se nalazi na drveću ili zidovima; mirna i stidljiva

Nosi ime po Eskulapu, grčkom bogu medicine — njen lik krasi i simbol ljekarničke struke (Eskulapov štap).

• Veličina: do 2–2,5 m — najveća zmija u Evropi
• Stanište: suha, otvorena i kamenita staništa južnog Balkana, uključujući dijelove Hercegovine
• Prepoznavanje: žućkasto-smeđa do tamna boja, izduženo mišićavo tijelo, velike budne oči
• Ponašanje: izrazito brza, kad se osjeti ugroženo glasno sikće i odbrambeno napada

Ne posjeduje otrov, ali zbog agresivnog nastupa i veličine često biva pogrešno smatrana opasnom.

• Veličina: do 70 cm
• Stanište: suha, sunčana staništa — kamenjari, rubovi šuma, suhozidi širom Balkana
• Prepoznavanje: siva do bakrena boja s nizom tamnih mrlja duž leđa i tamnom prugom preko oka; okrugla zjenica
• Ponašanje: mirna, hrani se uglavnom gušterima

Zbog šare se lako zamijeni za mladu otrovnicu — okrugla zjenica je najsigurniji znak da nije riječ o otrovnici.